Uzroci i faktori koji doprinose nastanku požara su brojni i raznovrsni. Čovjek i njegove aktivnosti često se navode kao glavni uzrok požara, pri čemu se procjenjuje je da globalno oko 70% požara uzrokovano ljudskim djelovanjem(taj postotak varira ovisno o državi). Požari mogu biti izazvani nemarnošću ili namjernim podmetanjem.

Čovjek indirektno doprinosi nastanku požara kroz neadekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih zemljišta, uzgajanjem monokultura i vrsta neprilagođenih datom staništu, čime se narušava vodni režim i stabilnost zemljišta. Ilegalnim aktivnostima u šumama remeti se stabilnost šumske zajednice, a neodržavanje higijene šume stvara se gorivi materijal, koji pod odgovarajućim klimatskim uvjetima,može doprinijeti bržem širenju požara.

Preventivne mjere

Uzimajući u obzir ekološke i ekonomske gubitke koje uzrokuju šumski požari, njihove dugoročne posljedice te poteškoće u gašenju i rekultivaciji narušenih staništa, zaključujemo da je ulaganje u preventivne mjere neophodno. Samo kroz holistički i multidisciplinaran pristup preventivnim mjerama možemo spriječiti ne samo šumske požare, već i druge posljedice kilmatskih promjena te doprinijetivećoj stabilnosti prirodnih i društvenih zajednica. U tu svrhu je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development – OECD) izdao 10 prijedloga za preventivnu zaštitu od požara[1].

1. Upravljanje gorivim materijalimaŠuma je prirodno izvor gorivog materijala, sa obilnom organskom materijom koja pod određenim uvjetima može dovesti do nekotrolisanog širenja vatre. Iz ovog razloga neophodno je održavanje šumskog reda u vidu čišćenje šuma od lakozapaljivog materijala, što podrazumijeva kresanje niskih i osušenih grana, uklanjanje mrtvog i osušenog drveta, sprečavanje obilnog razvoja korovske vegatacije. Trenutni pravilnik o šumskom redu propisuje slaganje ostataka nakon sječe na gomile, u svrhu sprečavanja širenja potkornjaka[2]. Ipak, ovaj propis bi trebalo revidirati i ustanoviti kolika je njegova efikasnost obzirom da u trenutnim uslovima klimatskih promjena ove gomile mogu da budu idealan izvor goriva za nastanak i širenje požara.
2. Bafer zone: Uzgojne mjere usmjerene su na stvaranje mješovitih šumskih sastojina sastavljenih od vrsta drveća s visokom tolerantnošću na zapaljenje. Na ovim površinama potrebno je ukloniti nisko rastinje, lako zapaljivu organsku materiju te okresati sve niske grane koje bi mogle dovesto do širenja požara u krošnje. Takvi zaštitni pojasevi bi se trebali uzgajati uz ceste i druga ugrožena mjesta kao što su zaštićene zone, kako bi se spriječio prodor vatre u unutrašnjost.
3. Kontrolisani požari Namjerno izazvani prizemni požari koriste se za uklanjanje organske materije koja bi mogla potaknuti nastanak i širenje većih požara. Ovakvi požari se odvijaju u strogo kontrolisanim uvjetima uz prisustvo obučenih vatrogasaca.
4. Održivi ekosistemi: Održivim upravljanjem šumskim ekosistemima uspostavlja se razvnoteža i trajnost samog sistema, vitalnost i jača otpornost na destabilizirajuće vanjske faktore. Šumama Bosne i Hercegovine se pretežno upravlja na održiv način, uzgajanjem mješivitih i raznodobnih sastojina koje su manje podložne negativnim utjecajima klimatskih promjena.
5. Zaštita i obnova ekosistemaZaštita i monitoring zdravstvenog stanja šuma, ključni su kod prevencije požara, jer jedino zdrave šume imaju šansu da se izbore sa izazovima klimatskih katastrofa. U slučaju nastanka požara, neophodno je uložiti dovoljne resurse u obnovu narušenog staništa, pri čemuje potrebno poznavati prirodnu dinamiku sukcesije koju treba vještački upotpuniti (pošumljavanje). Rasadnici trebaju biti snabdjeveni dovoljnom količinom adekvatnih sadnica (sa obloženim korijenovim sistemom) za potrebe pošumljavanja požarišta.

   

6. Plansko korištenje zemljišta: Neodgovorajuće korištenje šumskih i poljoprivrednih zemljišta može dovesti do povećane akumulacije potencijalno gorivih materijala. Pomenuto se događa ukoliko se ne vodi računa o šumskom redu, uzgajaju monokulture na velikim površinama koje narušavaju stabilnost vodnog režima zemljišta i omogućavaju lakše širenje požara, te izgradnjom stambenih objekata u blizini područja sa visokim rizikom. Trend napuštanja ruralnih područja doprinosi negativnim aspektima razvoja požara. Seosko stanovništvo je svojim sezonskim aktivnostima, poput košenja trave, sječom šume radi obezbjeđivanja ogrijevnim drvetom, obradom zemljišta i formiranjem mozaičnog krajolika, učestvovalo u otklanjanju gorivog materijala i na taj način smanjivali rizik od nastanka požara.[3].

   

7. Preporuke i standardi: Za bolju informisanost i pripremljenost za potencijalne katastrofe, ključno je pratiti preporuke vodećih organizacija, poput Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija (engl. Food and Agriculture Organisation of the United Nations– FAO), koje se fokusiraju na istraživanje i identifikaciju najboljih praksi i smjernica za zaštitu prirodnih resursa u uvjetima klimatskih promjena[4].
8. Infrastruktura: Stabilna infrastruktura električnih vodova može značajno smanjiti rizik od požara, uzimajući u obzir da električni vodovi mogu biti jedan od vodećih razloga za nastanak požara[5]Površine ispod elektroenergetskih vodova treba održavati čistim od vegetacije, uključujući kresanja grana ili uklanjanje cijelih stabala koja dodiruju električne kablove. Održavane prosjeke ispod vodova također služe kao barijere za širenje požara. Šumski kamionski putevi također djeluju kao barijere za požare. Međutim, s obzirom na to da je prosječna otvorenost šuma kamionskim putevima u BiH 11,5 m/ha (minimalna otvorenost koja omogućava efikasno i održivo gospodarenje iznosi 15 m/ha), trenutna infrastruktura puteva nije na zadovoljavajućem nivou za olakšan pristup vatrogasnih vozila u slučaju požara[6].

   

9. Procjena rizika: Pravilna i kvalitetna procjena rizika omogućava bolje razumijevanje dinamike nastanka i širenja požara te efikasnije raspoređivanje resursa za prevencijupožara. Rizik od nastanka požara se određuje na osnovu velikog broja podataka, kao što sutip vegetacije, klimatske karakteristike, nadmorska visina, nagnutost terena, blizina izvora vode, sociološke karkateristike područja i dr. Jedna od metoda koja se koristi širom svijeta je procjena FWI (eng. Fire Weather Index), koja omogućava kategorizaciju gorivog materijala u šumi.
10. Osvještenost građana: Edukacijom građana o problematici šumskih požara i njihovim posljedicama potiče se veće razumijevanje i poštivanje zakona o zaštiti šuma, što dugoročno može rezultirati manjim brojem incidenata, bilo slučajnih ili namjerno izazvanih. Veća informiranost može dovesti do aktivnog sudjelovanja većeg broja građana u lokalnim inicijativama za zaštitu šuma od požara.

Međusektorski napori

Požari ne pogađaju samo šume, već i poljoprivredna zemljišta, naselja i gradove, uzrokujući nepopravljive gubitke u životinjskim i ljudskim životima, koje nijedna strategija ne može nadomjestiti. S obzirom na potencijalne gubitke, jasno je da je vrijedno ulagati u prevenciju, izmjene zakona i pravilnika te osiguranje potrebnih resursa za zaštitu od požara.

Pravilan odgovor na narastajuće potrebe za reagovanjem i adaptacijom na promjenjivu dinamiku nastanka i širenja požara se ostvaruje uz aktivno sudjelovanje sektora sa više nivoa vlasti. Neophodno je uspostaviti odgovarajući politički i institucionalni okvir koji omogućava pravovremene mjere zaštite. Ovako kompleksna distribucija zadataka naglašava važnost jasnih zadataka i odgovornosti, te efikasna komunikacija između svih sudionika u riješavanju ove problematike.

[1] Organisation for economic CO-operation and development (OECD) 2023:          Taming Wildfires in the Context of Climate Change, online availbale at: https://www.oecd-ilibrary.org/sites/dd00c367-en/1/3/1/index.html?itemId=/content/publication/dd00c367-en&_csp_=7c2d38fe76134fdef706b8ffe0105873&itemIGO=oecd&itemContentType=book

[2] Pravilnik o obimu mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i načina njihovog provođenja, Službeni list Kantona Sarajevo br. 8/14, available at: https://mp.ks.gov.ba/preuzimanja/legislativa/pravilnik-o-obimu-mjera-za-uspostavljanje-i-odrzavanje-sumskog-reda-i-naci-0

[3] Pedro Regato, Lilian Car, Enes Drešković, Christina Georgatou, Dany Ghosn, Ranko Kankaraš, Alessio Martinoli,

Aleksander Mijović, Ilektra Remoundou, Aline Salvaudon, Azra Vuković (2023). Building fire-smart landscapes in the Mediterranean region: problem analysis and selected best practices. Project “MediterRE3 (REstoring REsilience of Mediterranean landscapes to REduce GHG emissions from wildfires)”. Istituto Oikos ETS (Milan, Italy), Parc naturel régional du Luberon (Apt, France), Green Home (Podgorica, Montenegro), CIHEAM-MAICh (Chanià, Greece). Technical Report.

[4] Food and Agriculture organisation by the United Nations (2019). FAO Strategy on forest fire management. Available at: https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/db2fcab3-7369-4e4a-9f10-d81530fe32c6/content

[5] The conversation (2023, August). Power lines and wildfires: Why the decision to shut off power is more complicated than you’d think. Fast company. Available at: https://www.fastcompany.com/90945794/power-lines-and-wildfires-why-the-decision-to-shut-off-power-is-more-complicated-that-youd-think

[6] Sokolović, D. ., Halimić, N. ., Gurda, S. ., Bajrić, M. ., Halilović, V. ., Knežević, J., & Hodžić, A. . (2017). Analiza šumskih kamionskih puteva u cilju planskog otvaranja šuma na području GJ „Gornja Rakitnica”, ŠGP „Trnovsko” , Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 47(1), 32–46. https://doi.org/10.54652/rsf.2017.v47.i1.65