Neosporno je da se učestalost šumskih požara povećava iz godine u godinu, destruktivnost i posljedice tih požara su izraženije što se reflektuje i kroz izvještavanje medija o istim. Svake godine svjedočimo gubicima šumskih površina i dragocjenih resursa u toj nekontrolisanoj vatrenoj stihiji.

Kada govorimo o učestalosti požara važno je razlikovati njihov broj od opožarene površine, koji mogu ali i ne moraju da se podudaraju. Fluktuacija požara u Bosni i Hercegovini je takva da je broj požara veći u proljetnom periodu, dok ukupna opožarena površina može biti mnogo veća tokom ljetne sezone, iako broj požara znatno manji.

Ipak, obzirom da su požari rezultat složenih faktora, kao što su ljudske aktivnosti i klimatske promjene, ove fluktuacije su promjenjive. Prema Godišnjem izvještaju o požarima u Evropi, Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi za 2022. godinu, Evropskog informativnog sistema o požarima (EFFIS), najveći broj požara i najviše zahvaćena površina se zadesila u mjesecu martu. Iz izvještaja prethodnih godina se također može uočiti da najveće štete nastanu u proljetnom periodu[1]Razlog za takav raspored požara jesu ljudske aktivnosti na poljoprivrednim zemljištima. Radi pripreme zemljišta za naredne sezonu, poljoprivrednici nerijetko spaljuju osušenu travu sa korovom . Zbog još nerazvijene, neolistale vegetacije, zime sa malo snježnih padavina i suhe zemlje požar se lako i brzo proširi do šumskih površina.

Pored ljudskih aktivnosti faktori koji će dovesti do veće frekvencije požara jesu klimatski. Zabilježeno je, a i osjetno je, da su sušni periodu sve učestaliji i dugotrajniji, posebnice na Balkanu i Mediteranu[2]Dugotrajne sušne sezone, visoke temperature, smanjena relativna vlažnost zraka i izmjene režima padavina će uticati na smanjenu vlažnost gorivog materijala u prirodi, koji predstavlja presudan faktor kod procjene rizika za nastanak i poteškoće pri gašenju požara. Naime, gorivi materijal označava svu organsku materiju u prirodi koja je zapaljiva i ima mogućnost prijenosa požara na okolna tijela.

Indeks opasnosti od požara (eng. Fire Weather Index -FWI)

Često korišten indikator za procjenu rizika nastanka požara je FWI indeks. Ovaj indeks je dizajniran u Kanadi i koristi se širom svijeta za klasifikaciju različitih tipova gorivog materijala. Baziran je na dnevnim meteorološkim podacima, kao što su temperatura, relativna vlažnost zraka, brzina vjetra i padavine. Na temelju tih podataka dobivamo vrijednosti za 6 komponenti FWI: prve tri komponentne označavaju vlažnost različitih tipova gorivog materijala koji se može pronaći na šumskom tlu, zadnje tri komponentne odnose se na brzinu širenja, potrošeno gorivo i intenzitet požara[3].

Modeli prognoziranja i izazovi

Na Balkanu i Mediteranu zabilježene su jedne od najizraženijih promjena u pogledu ekstremnih temperatura i sušnih perioda, a prognoze za budućnost ukazuju da će promjene teći u istom smjeru. Najveća opasnost koja se prognozira za Balkanski poluotok u pogledu šumskih požara je pomjeranje požarne sezone i zahvaćenih površina u planinske predjele[4]Obzirom da su naše planine bogate raznovrsnom vegetacijom, produžavanje sušnog periodu uticat će na smanjenu vlažnost organske materije, što će predstavljati idealan izvor gorivog materijala i povećanog FWI (Fire Weather Index).

Iako se koriste sofisticirani modeli za prognoziranje očekivanih klimatskih promjena, isti su podložni brojnim nedostacima. Kako su sve ekosistemske i klimatske promjene međusobno povezane i kompleksne, vrlo je izazovno predvidjeti sve faktore koji se neprestano mijenjaju a koji će u konačnici dovesti do (ne)očekivanih promjena.

Nije sve tako crno

Pored toga što prognoze predviđaju značajne promjene u pogledu klimatskih promjena, te dinamike nastanka i širenja požara, koje se u ovom trenutku čine nepremostivim, otvara se mogućnost za iznalaženjem efikasnih preventivnih mjera i načina obnove. To zahtjeva određene promjene u režimu upravljanja zemljištem, uz korištenje tradicionalnih znanja i modernih tehnologija. Jedino interdisciplinarnim pristupom možemo pravilno odgovoriti na narastajuću potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama. Održavanjem međunarnodne saradnje i podizanjem svijesti javnosti može se napraviti velik korak u smjeru očuvanja šumskih ekosistema.

[1] Kok, E., Stoof, C., 2023. Country report for Bosnia and Herzegovina, in San-Miguel-Ayanz et al. (Eds), Forest Fires in Europe, Middle East and North Africa 2022, Publications Office of the European Union, Luxembourg, 2023, doi:10.2760/348120, JRC135226.

[2] Camia, A., Liberta, G., San-Miguel-Ayanz, J., Modeling the impacts of climate change on forest fire danger in Europe, doi:10.2760/768481

[3] M. Moriondo, P. Good, R. Durao, M. Bindi, C. Giannakopoulos, J. Corte-Real, “Potential impact of climate change on fire risk in the Mediterranean area”, CLIMATE RESEARCH (2006)

[4] M. Moriondo, P. Good, R. Durao, M. Bindi, C. Giannakopoulos, J. Corte-Real, “Potential impact of climate change on fire risk in the Mediterranean area”, CLIMATE RESEARCH (2006)